Obilježavanje godišnjice rođenja Nikole Tesle

 

NIKOLA TESLA

( 1856. – 1943. )

 

Savez hrvatskih inovatora (SHI) i ove godine obilježava godišnjicu rođenja našeg velikana Nikole Tesle. Da nije bilo Nikole Tesle, vjerojatno ne bi postojao ni svijet kakvoga danas poznajemo.  Jedan od najvećih genijalaca ikad, rođen je prije 161 godine i umro u 87. godini života.

 

Hrvatski izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla je rođen 9./10. srpnja 1856. godine u mjestu Smiljan kod Gospića. Teslin otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina Mandić (zvana Đuka) neobrazovana, ali inteligentna žena. Nikola Tesla bio je sanjar s poetskom crtom, kako je sazrijevao svojim ranijim kvalitetama dodavao je samodisciplinu i želju za preciznošću.

Rođen u Hrvatskoj, ali je gotovo čitav život proveo u SAD-u,  gdje je i ostvario sve izume. Imao je više od 700 izuma među kojima su izmjenična struja, daljinsko upravljanje, radar,  korištenje X zraka, laser, itd. Njegovi izumi su promijenili svijet.

Posljednje godine života proveo je u hotelu New Yorker u New Yorku. Živio je u apartmanu broj 3327 na 33. katu, gdje je i preminuo.

Jedno vrijeme radio je kao inžinjer Telefonskog društva u Budimpešti. Nakon Budimpešte zaposlenik je Edisonove tvrtke (Continental Edison Company) u Parizu. Godine 1883. na zadatku u Strasbourgu izvan radnog vremena konstruira prvi indukcijski motor. Godinu dana kasnije, 1884. odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. U New York je stigao s četiri centa u džepu, nekoliko vlastitih pjesama i proračunima za leteći stroj. Prvo zaposlenje u Sjedinjenim Državama našao je u tvrtki Thomasa Edisona, ali se dva izumitelja nikako nisu mogla složiti u načinu rada, što je vodilo ka neizbježnom sukobu. U svibnju 1885., George Westinghouse, glava Westinghouse Electric Company iz Pittsburga kupuje prava na Teslin patent višefaznog sistema naizmjenično pokretnog dinama, transformatora i motora. Ta transakcija dovela je do velikog sukoba između Edisonovog direktnog sistema i Tesla-Westinghouseovog izmjeničnog pristupa u kojem je ovaj drugi odnio pobjedu.

Tesla uskoro osniva  vlastiti laboratorij u New Yorku 1887. gdje je radi do svoje smrti 1943. godine. Tada je napokon uspio izumiti elektro-magnetski motor koji će biti osnova svih strojeva koji se pokreću izmjenjivom strujom. Nastavio je stvarati  važne izume kao što je npr. visokofrekventni elektricitet. U svom laboratoriju eksperimentirao je sa sjenografom, slično onome što je činio Wilhelm Röntgen kada je 1895. otkrio X-zrake. Pored toga radio je na svjetiljki s karobonskim dugmetom i različitim tipovima svjetla. Godine 1891. izumio je Teslin navoj, indukcijski navoj često korišten u radio tehnologiji. Dvije godine kasnije – 1893. u Chichagu je održan Expo, a izrada sistema osvjetljivanja povjerena je Tesli. Tesla je također predvodio i konstrukciju pogona hidrocentrale na Nijagarinim slapovima 1896. godine. Tesla je nastavio s novim izumima, kao što su bežični prijenos električne energije i radijsko upravljanje letjelicama. Također je osmislio preteče radara, iskorištavanje solarne energije, radio komunkaciju s drugim planetama itd.

U Colorado Springsu, gdje je boravio od svibnja 1899. do rane 1900., Tesla je došao do vjerojatno svog najvećeg otkrića – stacionarnih valova. Pomoću ovog otkrića dokazao je da Zemlja može poslužiti kao vodič i može reagirati kao glazbena viljuška na električne vibracije na određenoj frekvenciji. Također je upalio 200 žarulja koje nisu bile povezane žicom na udaljenosti od 40 kilometara, a koje su svaka pojedinačno osvijetljavale krug od 41 metar oko sebe. U to vrijeme bio je posve siguran da prima signale s druge planete, a zbog čega je bio ismijavan. Vračajući se 1900. u New York Tesla je s kapitalom američkog financijera J. Pierre Pont Morgana od 150.000 USD započeo konstrukciju tornja koji bi bežičnim putem odašiljao signale. Tesla je tvrdio da je zajam osigurao tako što je 51% prava na svoje patente na polju telefonije i telegrafije ustupio Morganu. Pomoću tog tornja želio je osigurati slanje slika, poruka, vremenskih prognoza i burzovnih izvještaja bežičnim putem. Projekt je napušten zbog financijske panike, problema s radnom snagom i Morganovim odustajanjem od projekta. To je bio najveći Teslin poraz.

 

Tesla je tada svoj rad presumjerio na turbine i druge projekte. Zbog nedostatka novca njegove ideje su ostale u bilježnicama koje se još uvijek proučavaju. Godine 1917. Tesla je odlikovan Edisonovom medaljom, najvećim odlikovanjem Američkog instituta elektroinženjera.

Tesla je imao mali broj bliskih prijatelja. Među njima bili su pisci Robert Underwood Johnson, Mark Twain i Francis Marion Crawford. U financijskim pitanjima bio je prilično nespretan i ekscentričan, vodio se kompulzivnošću. I među znanstvenicima i u javnosti pratila ga je reputacija samotnjaka i ekscentrika. Njegov ekscentrizam spriječavao ga je da ga ljudi slušaju i da ostvaruje zaradu od svojih izuma. Iako mu je bio potreban novac 1912. godine odbio je primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Edison nije pravi znanstvenik.

Zadnje godine svog života proveo je hraneći golubove i živio je uglavnom od godišnjeg honorara iz svoje domovine. Imao je progresivni zametak fobije. Ali istovremeno je bio brilijantan znanstvenik koji je imao dara da praktično dokaže svoje hipoteze. Njegove špekulacije o ostvarenju komunikacije s drugim planetama, izjave da može razdijeliti Zemlju poput jabuke, kao i njegova tvrdnja da je izmislio smrtonosnu zraku koja može uništiti 10.000 aviona na udaljenosti od 400 km nailazile su na podsmijehe i kritike. No untač tomu Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici. Velika Teslina zasluga je uvođenje izmjenične struje u široku uporabu. Njegovi izumi zasnivani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisuću pronalazaka i patenata – izumio je indukcijski motor, trofazni sustav za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje) i dr.


 

U javnim glasilima povremeno se javljaju priče kako je Nikola Tesla osmislio neke izume koje nikada nije obznanio. Za te izume navodno se interesiraju poznate obavještane službe. Navodno je riječ o bežičnom prijenosu električne energije i mogućnosti da se materijalizirani objekti učine nevidljivima. Filmsku verziju ovog posljednjeg “pronalaska” možete vidjeti u filmu Philadelphia Express koji je navodno rađen prema istinitom događaju. Obzirom da je Tesla bio plodan izumitelj, neke njegove pronalaske pokušavalo se pripisati drugim izumiteljima (Marconi itd.). Nikola Telsa je preminuo u New Yorku 7. siječnja 1943. godine u 87. godini života. Nakon Tesline smrti kovčezi u kojima se nalaze Teslini papiri, diplome i druge počasti, kao i njegove laboratorijske bilješke zapečačeni su. Neko vrijeme nalazili su se u vlasništvu Teslinog rođaka i jedinog nasljednika Save Kosanovića. On je kasnije svoje stečeno nasljedstvo poklonio gradu Beogradu, a u svrhu osnivanja muzeja Nikola Tesla.
 

Pripremio:
SAVEZ HRVATSKIH INOVATORA
Direktor za organizaciju i obilježavanje
osobito važnih događaja
Darko Dobošić

[na vrh]