Nositelj industrijskoga dizajna ima isključivo pravo korištenja registriranoga dizajna i sprečavanja drugih osoba da se tim dizajnom koriste bez njegova odobrenja.
Korištenje obuhvaća izradu, ponudu, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korištenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje takva proizvoda u navedene svrhe.

Industrijskim dizajnom štiti se dizajn u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima individualan karakter.

• Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju industrijskoga dizajna. Dizajni se smatraju istovjetnima ako se njihova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.
• Smatra se da dizajn ima individualan karakter ako se ukupni dojam koji ostavlja na upućenog korisnika razlikuje od ukupnog dojma koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Pri ocjeni individualnog karaktera dizajna mora se uzeti u obzir stupanj slobode koju je dizajner imao pri stvaranju dizajna.

Industrijskim dizajnom štiti se vanjski izgled proizvoda, tj. prostorna obilježja vidljiva pri normalnoj uporabi, posebice oblik ili obrisi proizvoda ili plošna obilježja kao što su šare, crte ili boje te kombinacije navedenih obilježja.

BITNI SASTOJCI PRIJAVE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

• zahtjev za registraciju ind. dizajna
• prikaz dizajna
• grafički prikaz ili fotografija dizajna bez bilo kakvih drugih predmeta, pripadaka, osobe . sl.
• trodimenzionalni prikaz
• na neutralnoj i jednobojnoj podlozi
• ne više od 6 prikaza dizajna u različitim pogledima
• kod višestruke prijave više dizajna za svaki dizajn se mora dostaviti zaseban grafički prikaz ili fotografija
• naznaka proizvoda na temelju naznake

Prijava industrijskog dizajna može se pozivati na pravo prvenstva ranije prijave pod uvjetom da je raniju prijavu podnio isti prijavitelj u roku od 6 mjeseci u jednoj od zemalja članica Pariške unije. Otuda i uobičajen naziv – unijsko pravo prvenstva. To je važno s toga što se s obzirom na taj datum ispituje novost dizajna.

Industrijski dizajn je ekskluzivno pravo priznato za novi dvodimenzionalni ili trodimenzionalni prikaz dizajna.
Industrijski dizajn je dvostrano obvezujući sporazum između države i prijavitelja, kojim država prijavitelju jamči monopol glede gospodarskog iskorišćivanja predmeta zaštite na svojem državnom teritoriju, a prijavitelj se obvezuje otkriti javnosti vanjski izgled industrijskog ili obrtničkog proizvoda ili njegovih dijelova.

U R. Hrvatskoj 5 godina, s mogučnošću produžavanja do maksimalno 25 godina.

U roku od 6 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave možete podnijeti

• Međunarodnu prijavu temeljem Haškog sporazuma. Prijava za međunarodnu registraciju industrijsko¬ga dizajna podnosi se izravno Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.
• Regionalnu prijavu industrijskog dizajna putem regionalne organizacije zemalja EU koja omogućava registraciju dizajna u zemljama EU jednom zajedničkom prijavom, tzv. DIZAJN ZAJEDNICE (RCD). Prijava se podnosi Uredu za harmonizaciju unutarnjeg tržišta .
• Nacionalnu prijavu u pojedinoj zemlji.

Postupak zaštite se pokreće podnošenjem prijave za registraciju industrijskog dizajna nadležnoj ustanovi /u Republici Hrvatskoj to je Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Da bi industrijski dizajn bio u važnosti njegov nositelj mora sam voditi računa o rokovima za podmirenje troškova održavanja te ih podmiriti prije istjecanja tih rokova. Održavanja se plaćaju za razdoblje od 5 godina. Troškove održavanja industrijskog dizajna moguće je podmiriti i u dodatnom roku od šest mjeseci, ali tada uz plaćanje dvostrukih iznosa troškova.

Nositelj patenta jedini je ovlašten za iskorištavanje zaštićenoga izuma.
Nositelj patenta može spriječiti druge da bez njegovog odobrenja komercijalno iskorištavaju patentirani izum, odnosno, može diktirati uvjete pod kojima ga drugi mogu iskorištavati.
Nositelj patenta je u povoljnoj tržišnoj poziciji da vratit sredstva uložena u razvoj izuma njegovim gospodarskim iskorištavanjem, bilo putem vlastite proizvodnje, bilo jednokratno prodajom zaštićenog izuma ili putem prihoda od licenciranih prava na gospodarsko korištenje izuma od strane drugih.
Ako nositelj patenta nema uvjeta za gospodarsko iskorištavanje izuma, posjedovanje patenta osigurava mu jaču pregovaračku poziciju prilikom privlačenja zainteresiranih ulagača ili partnera.

• Novost
  Izum se smatra novim ako nije sadržan u stanju tehnike. Stanje tehnike je sve ono što u svijetu učinjeno pristupačnim javnosti, a prije datuma podnošenja prijave patenta
• Inventivna razina
  Izum mora imati određenu inventivnu razinu u smislu da, u usporedbi s dosadašnji rješenjima, nije očigledan prosječnom stručnjaku iz područja tehnike iz koje je izum, odnosno biti takav da ima inventivni odmak od postojećih sličnih tehničkih rješenja
• Industrijski je primjenjiv
  Izum se mora moći izraditi (ako se radi o proizvodu) odnosno izvesti ili primijeniti (ako se radi o postupku ili primjeni) tehničkim sredstvima u određenom opsegu, u bilo kojoj grani industrije.

Otkrića, znanstvene teorije, matematičke metode i formule, estetske tvorevine, računalni programi, upute za umne aktivnosti, igre i slično.
Postoje pojedine kategorije izuma koje su izrijekom isključene od patente zaštite, a to su: izumi životinjskih pasmina i biljnih sorti, bitno bioloških postupaka za dobivanje biljke ili životinje (osim izuma mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima), izumi protivni javnom poretku ili moralu.

Patentom se štiti konkretno rješenje nekog tehničkog problema, a ne ideja.
Patentom se štite izumi iz bilo kojeg područja tehnike ili tehnologije koji se odnose na proizvod, postupak, odnosno određenu primjenu nekog proizvoda ili postupka.

BITNI SASTOJCI PATENTNE PRIJAVE

1. PODRUČJE TEHNIKE NA KOJE SE IZUM ODNOSI
   (koristiti Međunarodnu klasifikaciju patenata)
2. TEHNIČKI PROBLEM
   (za čije se rješenje traži patentna zaštita)
3. STANJE TEHNIKE
   (prikaz i analiza poznatih rješenja definiranog tehničkog problema; preporuća se citiranje patentnih dokumenata)
4. IZLAGANJE SUŠTINE IZUMA
   (tako da se tehnički problem i njegovo rješenje mogu razumjeti te navođenje tehničke novosti izuma u odnosu na stanje tehnike)
5. OPIS NAJMANJE JEDNOG OD NAČINA OSTVARIVANJA IZUMA
6. NAČIN PRIMJENE IZUMA
7. SAŽETAK
   (naziv izuma i kratak sadržaj biti izuma koji je prikazan u opisu, zahtjevima i na crtežima)
8. PATENTNI ZAHTJEV(I)
   (mora biti sastavljen tako da definira izum isključivo tehničkim karakteristikama izuma; jedna rečenica!) KLJUČNO U PATETNOJ PRIJAVI JER O NJEMU OVISI OBIM TRAŽENE KAO I DOBIVENE ZAŠTITE PATENTOM
9. CRTEŽI

Prijava patenta može se pozivati na pravo prvenstva ranije prijave pod uvjetom da je raniju prijavu podnio isti prijavitelj u roku od 12 mjeseci u jednoj od zemalja članica Pariške unije. Otuda i uobičajen naziv – unijsko pravo prvenstva. To je važno s toga što se s obzirom na taj datum ispituju novost i inventivnost izuma za koji je zatražen patent.

Patent je ekskluzivno pravo priznato za izum. Patent je ugovor između nacionalnog ureda i prijavitelja kojim Ured priznaje ekskluzivno pravo korištenja izuma na području odnosne države, a prijavitelj se obvezuje izvršiti sve postupovne obveze i otkriti izum.

Budući da je jedan od uvjeta za priznavanje patenta njegova apsolutna novost, korisno je prije podnošenja prijave istražiti postoji li negdje u svijetu jednak ili vrlo sličan izum, odnosno, istražiti stanje tehnike.

• roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave (prava prvenstva), jer u tom roku se mora pokrenuti postupak pred nekim drugim nacionalnim, regionalnim ili međunarodnim uredom
• pravovremenom plaćanju pristojbi za održavanje patentne prijave i patenta.

U R. Hrvatskoj 20 godina.

Nositelj žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom proizvoda ili usluga za koje je priznat i isključivo pravo uporabe žiga za te proizvode ili usluge.
Nositelj žiga može zabraniti trećim osobama da bez njegova odobrenja rabe znak koji je istovjetan sa znakom ili sličan znaku za proizvode ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat ili ga rabiti za obilježavanje tih proizvoda ili usluga, posebice stavljati ga na proizvode ili njihovo pakovanje, nuditi usluge ili stavljati na tržište proizvode s tim znakom ili skladištiti proizvode s tom namjerom, uvoziti ili izvoziti proizvode s tim znakom ili rabiti taj znak u trgovačkom imenu, dopisivanju ili oglašavanju.
Nositelj žiga ima pravo zahtijevati od svake osobe koja stavlja ili namjerava staviti na tržište proizvode ili usluge koji su označeni znakom koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu, informaciju o podrijetlu proizvoda i prometnim putovima proizvoda ili dokumentaciju za te proizvode ili usluge.

Žig može prijaviti svaka fizička ili pravna osoba.

BITNI SASTOJCI PRIJAVE ŽIGA

• zahtjev za registraciju žiga
• prikaz znaka
• popis proizvoda i usluga

Žig se koristi u gospodarskom prometu za označavanje proizvoda i usluga. Žig je ekskluzivno pravo priznato za znak koji se može grafički prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda i/ili usluga drugoga poduzetnika.

Povredom žiga smatra se i njegovo oponašanje.

Nositelj žiga, ako su mu povrijeđena ili ugrožena prava, može tužbom zahtijevati od nadležnoga suda:

• utvrđivanje postojanja povrede žiga
• zabranu izvršene ili namjeravane povrede žiga
• uklanjanje stanja nastaloga izvršenom povredom žiga
• naknadu štete
• objavljivanje presude na trošak tuženika

Prije nego što žig postane predmet prijave za međunarodnu registraciju mora biti prijavljen (prema Protokolu) ili registriran (prema Sporazumu) za iste proizvode i usluge u Republici Hrvatskoj. Nakon međunarodne registracije žiga Zavod postaje ured podrijetla te registracije.

Nadležni ured u članici Unije u kojoj je zatražena zaštita žiga ima pravo odbiti zaštitu na svom teritoriju u roku od 12 ili 18 mjeseci od obavijesti o registraciji. O odbijanju zaštite obavještava se Međunarodni ured i upisuje se u Međunarodni registar. Očitovanje na odbijanje zaštite podnosi se izravno uredu koji ga je izrekao, putem zastupnika u toj članici Unije.

Može, pod uvjetom da su te zemlje članice Madridske unije.

U Međunarodni registar mogu se upisati sljedeće promjene:

• promjena imena i adrese nositelja međunarodne registracije žiga ili zastupnika
• prijenos prava na međunarodnu registraciju žiga
• sužavanje popisa proizvoda i usluga za neke ili sve zemlje
• odricanje od zaštite u nekim zemljama
• brisanje iz registra nekih ili svih proizvoda i usluga za sve zemlje
• upis licencije na međunarodnu registraciju žiga